Mali Kaj

Dječji vrtić Mali Kaj je privatna predškolska ustanova koja od 2012. godine njeguje pristup temeljen na znatiželji, individualnom pristupu i emocionalnoj sigurnosti djece. Naziv “Kaj”, što u kajkavskom narječju znači “što”, simbolizira dječju znatiželju i potragu za odgovorima, a istovremeno odražava lokalni identitet.

S više od sedam podružnica u Krapini, Brdovcu, Podgori, Novom Golubovcu, Laduču, Sesvetama i Dubravici, Mali Kaj pruža desetosatne odgojno-obrazovne programe koji uključuju predškolu, rano učenje engleskog jezika, sportske aktivnosti, logoterapiju i katolički vjerski odgoj. U fokusu su razvoj samopouzdanja, kreativnosti i socijalnih vještina kroz igru i istraživanje. 

Kao franšizni model, Mali Kaj nudi priliku za pokretanje vlastitog vrtića uz podršku u edukaciji, organizaciji i pedagoškim standardima. Franšizni partneri dobivaju pristup know how, provjerenim programima, stručnom timu i sustavu kvalitete koji je prepoznat u zajednici.

Za više informacija o upisima ili franšiznoj suradnji, posjetite www.vrtic-malikaj.hr

SAŽETAK FRANŠIZE 

AKTIVNOSTPredškolski odgoj i obrazovanje
BRANDDječji vrtić Mali kaj 

KARAKTERISTIKE

POTREBNO ZAPOSLENIH7 – 10 
PRIJAŠNJE ISKUSTVOOsam postojećih poslovnica od 2023. do danas
INFORMATIČKA PISMENOST Poželjna
ULAZNA PRISTOJBAOd 20.000,- do 50.000,- eura
UKUPNO ULAGANJEOd 200.000,- do 600.000,- eura
TANTIJEMI5 – 10%
LICENCA ZA SOFTWARE godišnje200,- eura
DOPRINOS ZA OGLAŠAVANJE1 %
OBAVEZA LOKALNOG OGLAŠAVANJA2 %
POTREBNO VRIJEME ZA OTVARANJE6 do 12 mjeseci 
POČETNA OBUKAUključeno u cijenu ulazne pristojbe
TRAJANJE UGOVORAMinimalno 10 godina
PRAVO TERITORIJALNE EKSKLUZIVNOSTIDa

Dječji vrtić “Mali Kaj“ je ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovana 2003. godine. Osnivač dječjeg vrtića “Mali Kaj” je Domagoj Biškup. 35 odgojitelja provodi redoviti desetosatni program za 350 djece raspoređenih u 17 odgojno-obrazovnih skupina, smještenih na 7 lokacija:          

  • Centralna kuća – Krapina, Ivana Gorana Kovačića 13
  • Područna kuća – Podgora, Podgora Krapinska 76
  • Područna kuća – Brdovec, Braće Bukovine 1a
  • Područna kuća Dubravica, Pavla Štoosa 26
  • Područna kuća Laduč, Zagrebačka cesta 79
  • Područna kuća Sesvete, Planinska ulica 16
  • Područna kuća – Novi Golubovec, Novi Golubovec 27b

Stručni tim dječjeg vrtića čine ravnateljica Vlasta Držić, dip. defektolog, Ana Koljanin, po struci magistra pedagogije i hrvatskoga jezika i književnosti te Anamaria Mateljić, viša medicinska sestra. 

Načela su vrijednosna uporišta našeg vrtića, sastavnice kojom osiguravamo unutarnju usklađenost svih sastavnica kurikuluma te partnersko djelovanje sudionika u primjeni i izradi istog. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesaomogućuje nam prilagodljivost konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima djece i odraslih u ustanovi, kao i uvjetima i kulturi sredine u kojoj naš vrtić djeluje. U takvoj zajednici stvaraju se i prihvaćaju uvjeti za uspješno zadovoljavanje potreba svih pojedinaca, poštovanje njihovih prava i razvoj potencijala prema njihovom osobnom tempu. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom u našem vrtiću ostvarujemo kroz izravnu, kvalitetnu i ohrabrujuću komunikaciju te informacije o djetetu nesmetano i dvostrano cirkuliraju. Obitelj i vrtić su dva temeljna sustava u kojima se dijete razvija i raste, zadovoljava svoje osnovne potrebe, stječe svoje prve spoznaje o sebi i svijetu oko sebe, uči o komunikaciji i odnosima, suživotu i zajedništvu. Roditelje naše djece prihvaćamo i poštujemo kao ravnopravne članove vrtića-partnere. Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju jedna je od iznimno važnih zadaća našeg vrtića jer stvara polazište i osigurava nam uvjete da zadovoljimo temeljno pravo djeteta a to je pravo na odgoj i obrazovanje. Kvalitetna suradnja između različitih razina odgojno-obrazovnog sustava te kvalitetna suradnja svih podsustava s obiteljima djece i lokalne zajednice nam upravo to i omogućuje. Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse u našem vrtiću postižemo brigom i kvalitetom okruženja u kojem se djeca nalaze. Odgojitelji istražuju i unaprjeđuju kvalitetu svog odgojno-obrazovnog procesa. Promišljaju o praksi u smjeru razvoja refleksivne prakse i refleksivnog profesionalizma. Povezuju se sa svim sudionicima koji uče, istražuju i mijenjaju odgojnu i obrazovnu praksu te to iskustvo dijele jedni s drugima u zajednici. Svoj odgojno-obrazovni rad temeljimo na vrijednostima nacionalnog kurikuluma, a te vrijednosti su znanje, humanizam i tolerancija, identitet, odgovornost, autonomija i kreativnost. Znanje djeca u našem vrtiću stječu aktivno, oslanjajući se pritom na svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal. Dolaze do novih iskustava kroz igru, različite aktivnosti koje sama izabiru u poticajnom socijalnom i fizičkom okruženju vrtića. Djeci je osigurana radost otkrivanja i učenja novih spoznaja u svakodnevnoj interakciji s ponuđenim materijalima, drugom djecom te izravnom potporom odgojitelja. Humanizam i toleranciju razvijamo kroz građenje zajedništva i osjećaja pripadnosti vrtiću i svojoj odgojnoj skupini. Senzibiliziramo djecu za potrebe drugih, prihvaćanjem drugih, potičemo empatiju, razumijevanje svojih prava i drugih prava. Inkluzijom djece s posebnim potrebama napuštamo unificirane standarde u korist poštivanja i prihvaćanja različitosti djece. Odgojitelji primjenjivaju individualizirane postupke u radu i stavljaju težište na ono područje razvoja u kojem dijete ima određene teškoće. U našem odgojno-obrazovnom radu svakodnevno težimo izgradnji osobnog te kulturnog i nacionalnog identiteta. Ponuđenim poticajima, aktivnostima te kroz dječju igru potičemo razvoj dosljednosti, samopoštovanja, pozitivne slike o samom sebi te osjećaja sigurnosti u susretu s drugima. Prihvaćamo individualne posebnosti svakog djeteta te potičemo razvoj njegovog kulturnog i nacionalnog identiteta. Podržavamo dječje projekte koji će im pomoći konstruirati identitet kao svijest o onome što jesu i kamo pripadaju.

Aktivnim sudjelovanjem djece u društvenom životu promičemo njihovu odgovornost prema općem društvenom dobru, prirodi te prema sebi samima i drugima. Unutar odgojne skupine svakodnevno učimo o svojim pravima i pravima drugih, o svojim i tuđim obvezama, načinima izgrađivanja kvalitetnih odnosa, komunikacijskim vještinama te socijalno prihvatljivom ponašanju. Vrijednost autonomije ostvarujemo poticanjem samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta. Odgojitelji potiču djecu da u oblikovanju vlastite aktivnosti sami donose odluke, vrše izbore, ostvaruju vlastita prava te iznose i zastupaju vlastito mišljenje. Gradimo fizičko i socijalno okruženje koje nudi podržavanje i prihvaćanje kako bi djeca mogla nesmetano razvijati svoju neovisnost i samopouzdanje te postajati sve autonomnija. 

U odgojno-obrazovnom procesu prihvaćamo prirodnu kreativnost djeteta. Potičemo dijete da ostane inovativno te da je u stanju prepoznati i oblikovati različite kreativne aktivnosti te pronalaziti originalne pristupe rješavanju problema. Uvijek potičemo aktivnosti koje se oslanjaju na stvaranje, a ne puko ponavljanje ili uvježbavanje. Kroz sve vrste aktivnosti te komunikaciju, potičemo razvoj divergentnog mišljenja kod djece.               

Predškolski odgoj i obrazovanje provodi se kroz Redoviti cjelodnevni 10-satni program koji je u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, vjerskim, kulturnim i drugim potrebama obitelji, a temelji se na Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, 1991), Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja (NN 63/2008; 90/2010), Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22), Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, Nacionalnom okvirnom kurikulumu (MZOS, srpanj 2010), Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NN 05/2015), Konvenciji o pravima djeteta (UN, 1989) i drugim važećim pozitivnim propisima koji se tiču ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Redoviti cjelodnevni (desetsatni) program temelji se na transakcijsko-transformacijskom pristupu i za svoje polazište ima dijete i odgojitelja kao njegove čvrste kreatore. To nadalje znači da je program humanistički orijentiran. U sklopu redovitog primarnog programa u vrtiću se provodi program predškole za djecu obveznike predškole, u dobi godinu dana prije polaska u osnovnu školu, a program je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

Program predškole provodi se tri puta tjedno, satnicom usklađenom prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole, a provode ga odgojno obrazovni djelatnici.

Zadaća je pripreme za školu da različitim poticajima djeluje na cjelokupni potencijal svakog djeteta: tjelesno-zdravstveni, socio-emocionalni, spoznajno-funkcionalni te da sve razvojne komponente iskoristi za oblikovanje osobnosti, pozitivnog odnosa prema sebi i drugima i sl.

Kraći programi ranog učenja engleskoga jezika te katoličkog i vjerskog odgoja verificirani su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, a provode se 2 puta tjedno u poslijepodnevnim satima. 

Centralni objekt i područni objekti dječjeg vrtića izgrađeni su i opremljeni u skladu  s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja, kojima su utvrđeni normativi za izgradnju i opremanje prostora u kojima se ostvaruju programi s djecom rane i predškolske dobi. Vanjski prostori i igralište za djecu usklađeni su sa propisima i normativima za što sigurniji boravak i igru djece. Vanjski prostor obuhvaća prilazne putove, pješačke i kolne, parkiralište te igralište za djecu. Neposredno je vezano uz zgradu Vrtića te zaštićeno ogradom. Ima dovoljno osunčanih i hladovitih dijelova za igru, slobodne travnate površine. Osim vrtićkog djeca imaju mogućnost korištenja i zelenih površina. 

Unutrašnjim rasporedom prostora osigurana je pedagoško–estetska poticajna sredina za odgoj i obrazovanje predškolske djece te su zadovoljeni svi higijensko – tehnički zahtjevi i osnovni ekološki i estetski kriteriji. Sve prostorije u zgradi su suhe, prozračne i prirodno osvijetljene. U svim prostorima u kojima borave djeca osigurana je temperatura zraka 20 – 22 stupnja 0C na visini 70 cm od poda te relativna vlažnost zraka 40 – 60 %. Svi prostori imaju mogućnost prirodnog prozračivanja. Podovi u prostorima u kojima borave djeca topli su i elastični te mogu podnijeti mokro pranje i dezinfekciju. U sanitarnim prostorima podovi su polutopli, pogodni za pranje i dezinfekciju. Zidovi prostorija u kojima borave djeca obloženi su materijalima otpornim na mehanička oštećenja do visine 120 cm od poda, a u sanitarnom prostoru materijalima pogodnim za mokro pranje i dezinfekciju do visine 150 cm od poda.

Prostori soba odgojnih skupina podijeljeni  su na više kvalitetno strukturiranih prostornih cjelina vrtića, na centre aktivnosti kako bi djeca, ovisno o svojem interesu, imala mogućnost grupiranja u manje skupine te kvalitetnije komunicirala i surađivala. U oformljivanju centara vodilo se računa o dovoljnim količinama i raznovrsnosti materijala, o njihovoj dostupnosti i strukturiranosti. Sredstva i materijal su stalno dostupni djeci, logički ponuđeni u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Poticajno okruženje, bogato opremom i materijalima omogućava djeci da u skladu s istraživačkom prirodom manipuliraju, istražuju, eksperimentiraju, izražavaju se, samoorganiziraju igre, ali i da se osame ako to žele. Prostori su uređeni tako da maksimalno pružaju fizičku sigurnost djece: zaštićene su utičnice, staklene površine, oštri rubovi i uglovi osnovne opreme.

Vrtić je stvorio potrebne preduvjete za očuvanje i unapređivanje zdravlja i tjelesnog rasta sustavnim praćenjem rasta i razvoja djece, poduzimanjem preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevenciju ozljeda. U tu svrhu prije polaska u vrtić roditelji su dužni obavezno obaviti sistematski pregled djeteta kod pedijatra ili liječnika obiteljske medicine dok će u vrtiću obaviti inicijalni razgovor sa zdravstvenim djelatnikom i stručnim suradnikom kako bi se na temelju toga dobili osnovni podaci o psihosocijalnom, tjelesno-motoričkom razvoju te zdravlju i primarnim potrebama djeteta. 

Poseban fokus stavljamo na stručno usavršavanje odgojnih djelatnika čiji je cilj omogućiti i poticati trajno stjecanje relevantnih znanja i razvoj vještina potrebnih za kvalitetnije razumijevanje i praktično provođenje suvremenih zdravstveno-pedagoško-psiholoških spoznaja o razvoju, odgoju i obrazovanju  predškolskog djeteta.  Kroz stručno usavršavanje u ustanovi djelujemo u cilju zajedničkog promišljanja, istraživanje vlastite prakse, vrednovanje i samovrednovanje, kvalitetno dokumentiranje i dekodiranje procesa kao ključnog elementa identiteta organizacije koja uči, te individualno proučavanje i praćenje pedagoške i psihološke literature i periodike. Stručno usavršavanje izvan ustanove omogućuje uvid u širu društvenu zajednicu i mogućnost sukonstruiranja kurikuluma uvidom u postignuća drugih sustručnjaka u predškolskom odgoju i obrazovanju. Razmjenom iskustva i uvidom u postignuća drugih, osiguravamo podizanje vlastite odgojno-obrazovne prakse. Svim odgojno-obrazovnim radnicima bit će omogućeno da sudjeluju na tim oblicima stručnog usavršavanja.

Društveno okruženje primarno je u jačanju društvene svijesti o važnosti ranog odgoja i obrazovanja za djetetov osobni razvoj i razvoj društva u cjelini. Ostvarivanje ciljeva odgojno-obrazovnog rada nije moguće bez raznolike i sveobuhvatne suradnje vrtića s lokalnom i širom društvenom zajednicom, kao i s vanjskim ustanovama koje nude mogućnosti unapređivanja kvalitete rada s djecom i roditeljima, kao i stručna usavršavanja svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Ciljevi su i zadaće suradnje s društvenim okruženjem vezano za odgojno-obrazovni rad:

  • Bogaćenje spoznaje i života djeteta te poticanje i razvoj specifičnih interesa  
  • Potpunije zadovoljavanje posebnih potreba djece i kvalitetnija briga i rad s djecom
  • Zaštita zdravlja i osiguravanje optimalnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece u vrtiću

Kako bismo djeci omogućili što više raznih aktivnosti i projekata, neophodna nam je pomoć i suradnja s pojedincima iz raznih područja ljudskog djelovanja:

  • Upravno vijeće – primanje i davanje informacija kojima se omogućuje donošenje raznih odluka vezanih uz kvalitetno provođenje godišnjeg programa rada vrtića
  • Agencija za odgoj i obrazovanje – vezano uz organizaciju stručnog usavršavanja odgojitelja i savjetodavnu ulogu kod unapređenja vrtića
  • Zdravstvene institucije (nadzor nad provedbom zadataka vezanih uz očuvanje zdravlja djece i zaposlenih djelatnika te zdravstveno prosvjećivanje djece i odraslih)
  • Udruge i društva – Crveni križ
  • Policijska postaja – program sigurnosti djece u prometu 
  • Osnovna škola – suradnja vezana uz polaznike programa pripreme za školu 
  • Mediji – informiranje o aktivnostima djece
  • Ostali fizički i pravni subjekti koji mogu pomoći unapređenju našeg rada s djecom.