Imamo dva uha, dva oka i jedna usta. Prvi dio izgradnje brenda, posebno danas i osobnog brenda mladih ljudi, uključuje jako puno slušanja i jako puno gledanja, a onda iz toga izvlačenja zaključaka što se zapravo događa prije nego što počnu nešto raditi. S druge strane mladima treba reći – nemojte se bojati probati, slobodno i pogriješite. To je jedna od ključnih stvari koja je problematična u našem, možemo reći, mentalitetu i kulturi. Probajte, pogriješite, idemo ponovo! To je način kako se zapravo uspijeva. Kada pogledate sve uspješne ljude, oni se nisu bojali pogriješiti. Nemojte se bojati pogriješiti već samo krenite, istaknuo je u razgovoru za Poslovni FM Saša Blažeković, vlasnik i direktor tvrtke Epikratos, konzultant i predavač za brendiranje i komunikaciju.
U razgovoru za podcast Brend forum, kojeg uređuje i vodi Božo Skoko, Blažeković se osvrnuo i na početke karijere, primjere iz prakse, ali i brendiranje osoba i političkih stranaka.
A na upit urednika Skoke što bi odgovorio mladoj ekipi koja je došla po njegov stručan savjet a izbacili su neki novi proizvod na tržište, koji ima potencijal tržišnog plasmana i koji traže da im pomognete da od toga stvore brend odnosno o čemu sve treba voditi računa?
– Svaki brend rješava neki problem. Pitanje prvo je koji problem mi to ljudima rješavamo – imate cipele, vezice su rješenje da vam cipele ne ispadaju s nogu. Tako isto brendovi rješavaju neki problem. Prvo je potrebno vidjeti koji to problem rješavamo, a onda tko ima taj problem – kakva je naša ciljna skupina, ovakva ili onakva, gdje oni žive, kako oni žive, što više se približiti i što više ući u um i srce tih korisnika i vidjeti što taj problem njima zapravo znači i koliko im je relevantan, koliko problema im stvara u svakodnevnom življenju i s druge strane koliko to rješenje problema zadovoljstva donosi. Mogli bismo reći jedna vrlo utilitarna analiza toga. Najveće dobro uz najmanje ulaganje kako ljudima pojednostaviti nešto – od toga treba krenuti. Potom su tu istraživanja, fokus skupine, vjerojatno bismo na internetu probali testirati neke stavove i vidjeti postoje li nekakvi slični proizvodi ili koji su supstituti za to, imamo li nešto što možemo unaprijediti. Vrlo često brendovi mogu narasti na inovacijama koje već zapravo rastu na nečemu što postoji, navodi Blažeković koji je predavač na Edward Bernaysu University Collegeu, Kolegije Brendiranje te u Londonskoj školi za odnose s javnošću, ujedno doktorand na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
Blažeković, koji je već više od 20 godina profesionalno angažiran u području komunikacija, odnosa s javnošću, upravljanja reputacijom, brendiranja i osobito političkoga marketinga, u podcastu se prisjetio sjajnog primjera Podravke i brenda Vegeta, koja se pojavila u drugoj polovici 50-ih na tržištu. Brenda koji je bio ispred svog vremena zahvaljujući neumornom Zvonimiru Pavleku, može se reći ocu brendinga u bivšoj Jugoslaviji, koji je u Podravki postavio cijelu marketinšku strategiju, podigao Vegetu. Zamislite tada, naglašava, pozicionirati brend Vegete na svjetsko tržište, koja postaje i dan danas sinonim za takav proizvod. Vegeta se pojavila u trenutku kad toga nije uopće bilo. Ona je stvorila kategoriju. Isto kao što je Apple stvorio kategoriju pametnih telefona, ističe.
– Danas je igra i konkurencija drugačija, komunikacija puno disperziranija, kao i alati kojim dolazimo do svojih potrošača, ispitujemo brojne preferencije i stavove ciljnih skupina, puno toga je sofisticiranije. Međutim, to otvara i niz novih mogućnosti. Danas ne morate biti veliki da bi ste gradili svoj brend, ne morate gađati tržište od 100 milijuna ljudi da bi ste imali priliku se istaknuti i to se danas vidi. Danas se pojavljuje niz brendova u specifičnim nišama koje nalaze i gdje nalaze svoje tržište i svoju priliku i grade svoju priču, napominje.
I u vremenu kad se mnogi nisu ni susreli s riječju brend do danas ostaje njegov temeljni značaj – obećanje, okvir obećanja koji postavljamo i koji onda moramo ispuniti Ako ga ne ispunimo onda imamo razočarenje brendom i ne upravljamo njime najbolje, poručit će Blažeković.
Koliko se razlikuje to personalno brendiranje od brendiranja korporacija i proizvoda?, upitao je Skoko.
– Ima dio koji je jednak i ima dio koji je odvojen. Znači svaki brend ima neku svoju osobnost i osobnost je ono živo što je unutra, što ljudima omogućava identificiranje s brendom. Postoji ta debata jesu li ljudi brendovi ili ljudi jednostavno imaju svoju osobnost, međutim ostavimo to sada po strani. Kod ljudi je uvijek teže to što se radi osobno je, a nije osobno. Svako sebe vidi na drugačiji način nego što ga vide drugi i onaj koji želi na taj način se profilirati na tržištu i izgraditi nekakav brend oko sebe, zahtijeva određenu disciplinu i puno posvećenosti i rada. Nekolicina ljudi s kojima radim imaju svoju ideju gdje idu i kako, ali drže se nekih principa koje smo zacrtali jer znamo zašto su nam oni dugoročno važni. Međutim s druge strane, vrlo je dinamično raditi s ljudima koji nose tu svoju poruku, koji nose taj svoj osobni brend – što je često u menadžmentu, to je često u politici, sportaši tu imaju ono ogromne prilike koje neki iskoriste, a neki ne, zaključio je na kraju razgovora za Poslovni FM Saša Blažeković.
Autor: Božo Skoko Foto: PoslovniFM
Emisija Brend forum pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM. Priredio: Ivor Buković.
Objavljeno 10. veljače 2023. Sva prava pridržana ©poslovniFM
