Hrvatska nedovoljno koristi vlastitu inovativnost u kreiranju imidža zemlje. Moramo početi brendirati sebe i kroz svoje izumiteljske velikane, kao ambasadore inovativnosti. Imamo tradiciju i snažan izumiteljski talent, koji daju veliku mogućnost predstavljanja države osobama koje su zadužili čovječanstvo, a dolaze upravo iz Hrvatske. Već 10 godina nalazimo se na prosječnom 40-om mjestu po inovativnosti na svjetskoj ljestvici. Upravo zato moramo ponovno dublje ući u hrvatski identitet i vidjeti što već imamo, a nismo dovoljno iskomunicirali svijetu. Prije svega zapravo ključna poruka je da je Hrvatska tradicionalno izumiteljska zemlja, ocijenila je u razgovoru za poslovniFM Doris Vukšić, komunikacijska stručnjakinja, autorica knjige Inovativnost i imidž Hrvatske.
U Hrvatskoj postoji snažan inovacijski potencijal – što se tiče omjera studenata i profesora stojimo dobro, kao i što se tiče ulaganja u znanost i inovacije. No najviše su promjene potrebe i treba se usredotočiti na privlačenje rizičnog kapitala, stranog kapitala, otvoriti se investicijama, ojačati i osigurati povoljno poduzetničko okruženje, dopustiti mladim startupovima da ubrzano, bez većih birokratskih obveza, formulara i slično, pokrenu svoj posao i lakše konkuriraju na svjetskom tržištu, savjetuje Vukšić.
Imamo u posljednje vrijeme sjajnih primjera spoja upravo te inovativnosti i poslovanja. Globalizacija i tehnologija su pritom odigrale značajnu ulogu, jer hrvatskim tvrtkama daju jednake šanse u globalnoj utakmici. Infobip, Nanobit, Rimac, Microblink, Photomath, Agrivi, Five… su sve tvrtke koje su zadnjih 10 godina intenzivno radile i svima je nekako klasična priča poduzetnici iz garaže s inovativnim rješenjima.
https://www.mixcloud.com/widget/iframe/?feed=https%3A%2F%2Fwww.mixcloud.com%2FposlovniFM%2Fposlovni-fm-brend-forum-doris-vuk%25C5%25A1i%25C4%2587%2F&hide_cover=1
POSLOVNI-FM-BREND-FORUM-Doris-Vuksic (Desni klik – odaberite “save link as” ili “save target as”…)Preuzmi
Učiti na primjerima uspješnih
Analiza načina brendiranja pet zemalja, pokazuje da sve imaju zajednički nazivnik – sve su jako uspješne u području inovativnosti! Namjerno sam uzela pet primjera koji komuniciraju kroz pet različitih poruka i načine na koji su se te zemlje zapravo brendirale kao inovativne. Riječ je o Švedskoj, Izraelu, Singapur, Švicarska ili pak Velika Britanija, države su koje se nastoje prezentirati svijetu kao inovativne zemlje i rade to kao dio svoga identiteta, kazala je Vukšić, u razgovoru s urednikom Božom Skokom u emisiji Brend forum.
Iako je inovativnost vruća tema 21. stoljeća, Hrvatska malo kaska za tim trendovima. Svi ti pojmovi i novi svakodnevni termini poput transfera tehnologije, ulaganja, istraživanje i razvoj, rizičnog kapitala, zajednički predstavljaju inovativnost. Svaka ideja nije inovacija, izum i inovacija nisu sinonimi, a inovacija kao takva postoji tek kada je dokazana na tržištu. I sve me je to počelo zanimati i iz komunikološke strane. Postoji dosta istraživanja u svijetu koje zapravo istražuju inovativnost kroz ekonomske pokazatelje, ali ja sam doskočila danas izazovu i zapravo proučavam inovativnost kao komunikacijski alat u brendiranju zemlje!, pojasnila je Vukšić.
Švicarska po svim pokazateljima indeksima inovativnosti, pa tako i globalnog indeksa inovativnosti i Bloomberg indeksa, predstavlja već gotovo sedam godina perjanicu inovativnosti i zauzima vodeće mjesto. Svi znamo za Švicarsku i njezin jak i snažan gospodarski sustav. Ulaganje u istraživanje i razvoj je isto tako ključno za razvoj njihovih tvrtki. No, inovativnost u njih se najviše očituje kroz ulaganje u istraživanje i razvoj u multinacionalnim korporacijama. Danas sve više žele ulagati u otvaranje novoosnovanih poduzeća. Naglašavam njihovu komunikacijsku aktivnost brendiranja pod kampanjom Location Switzerland, gdje zapravo govori o prilikama i mogućnostima rada u Švicarskoj, gdje želi privući mlade talente da ostanu i rade u Švicarskoj. S druge pak strane Švedska je pionir u ulaganje u istraživanje i razvoj i jako dobro kotiraju u tom području, no pojavio se i određeni paradoks jer sad treba sve te izume i istraživačke projekte i komercijalizirati. Najzanimljiviji je svakako Izrael. Startup i danas već i smart-up nacija, istaknula je Vukšić. Dodatno je pojasnila kako je upravo Izrael sjajan primjer države u kojoj svi komuniciraju kulturu uspjeha. Vlada je kao prioritet u svojim strateškim dokumentima stavila inovativnost, odlučila intenzivno ulagati i u otvaranju novoosnovanih poduzeća, u istraživanje i razvoj, izvoz informacijsko-komunikacijskih usluga te jačati povoljno poduzetničko okruženje. Kako su dosta zatvoreno tržište, gotovo su bili prisiljeni biti kreativni i inovativni da bi došli do određenih resursa. Mlade startup tvrtke, kojih danas ima preko 6000, država je potaknula da kreativnost izraze nad rješavanjem ključnih izraelskih problema, primjerice nedostatka vode ili za potrebe vojne obrambene snage.
Ne postoji institucija koja bi sustavno promovirala sve te hrvatske izumiteljske velikane da od njih naučimo najprije naše sugrađane, a njihove doprinose pokažemo svijetu!
Na urednikovu tvrdnju kako se može reći da su iz potrebe stvarali inovativne brendove, Vukšić, potvrđujući takvu tvrdnju, povlači i paralelu s Hrvatskom rekavši da smo zapravo najkreativniji u vremenima koja nisu u vašoj koristi zapravo kada okruženje od vas traži potrebu za rješenje problema.
Tajna uspjeha Singapura s obzirom na inovativnost, prvenstveno je bila u rebrendiranju njihove zemlje. Nakon krize 2008, kad su po pitanju inovativnosti počeli padati, Vlada je napravila veliki zaokret i odlučila se za promjene u obrazovnom sustavu. Usmjerili su se mladim snagama i komuniciranju kvalitete učenja, time potrebe za samom inovativnošću. To su zapravo uspjeli i danas su predvodnica tog dijela svijeta u inovativnosti, naglasit će Vukšić.
Za brojne svjetske inovacije zaslužni su Hrvati
Upravo traje izložba “Hrvatska u svijetu”, na kojoj se do svibnja u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu može vidjeti sjajne prikaze hrvatskih doprinosa svijetu. Od Fausta Vrančića, Marina Getaldića, Ruđera Boškovića, Nikole Tesle, Ivana Vučetića, Davida Schwarza, Slavoljuba Penkale pa do manje poznatih izumitelje za koje uopće nisu znali da potječu iz Hrvatske. Hrvatska ima dugu tradiciju izumiteljstva, imamo sjajne ljude koji su obilježili ne samo Hrvatsku već i globalnu povijest, ali očito je ta razina naše svijesti o njima premala, a s druge strane ne postoji institucija koja bi sustavno promovirala sve te velikane da od njih naučimo najprije naše sugrađane, a njihove doprinose pokažemo svijetu. Prema istraživanju koje sam provela, vidljivo je kako znanost, visoka tehnologija i inovativnost u najmanjoj mjeri predstavljaju Hrvatsku. Zapravo svaki peti Hrvat nije se mogao dosjetiti niti jednog izuma ni inovacije, istaknula je Vukšić.
Urednik Skoko je dometnuo kako je potrebno poraditi na promišljanju novog suvremenog hrvatskog brenda , kojim nas neće percipirati samo kao lijepu zemlju već i zemlju pametnih ljudi.
Nije važno odakle dolazite, nije važno koliko zemlja ima stanovnika, jednostavno možete uspjeti ako ponudite nešto inovativno i drukčije, poručila je na kraju razgovora za poslovniFM Doris Vukšić.
Objavljeno 16. travnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM
